Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Jeste li propustili aktivacijsku email poruku?
18 Studeni, 2019, 20:56:10 pm
Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
Novosti:

AZVO QA forum | Područja | Tematsko vrednovanje | Tematsko vrednovanje javnih znanstvenih instituta | Topic: FAQ - samoanaliza_OPĆENITO « natrag naprijed »
 Str: [1] Dolje Ispis
Autor Tema: FAQ - samoanaliza_OPĆENITO  (Posjeta: 8164 )
Kristina Ferara
korisnik
*
Postova: 4


Profil Email
« : 15 Rujan, 2010, 13:57:00 pm »

Šte je prilog, a što dio obrasca?
Je li svaki prilog uz pojedine točke poseban dokument ili je dio opisnog obrasca?

Obrazac je samo predložak koji ima namjeru pomoći instituciji da se predstavi (u relativno kratkoj formi). Ostavljeno je na izbor institutima da obrazac prilagode svojim osobitostima pa prilozi poput popisa i opisa koji se traže na kraju svakoj poglavlja također samo su upute za jasniju samo-prezentaciju.

Konkretno: Tablice se ne smatraju prilozima jer su sastavni dio obrasca.
Prevoditi na engleski treba samo obrazac, dok priloge - ako su oni cjelokupni dokumenati  ne treba prevoditi. Dakle, pod priloge smatramo dokumente koji su zasebne cjeline, najčešće su izrađeni ili objavljeni prije ispunjavanja ovog obrasca (izvješća, statut i druge pravno razvojne akte, a u određenom slučaju svakako priložite i izvješće o prošlom vrednovanju).

Svugdje gdje je to moguće, podatke i popise koji se traže priložite samom tekstu poglavlja.
Primjerice, podatke koji se nalaze uz poglavlje 3 –'Uključenost znanstvenih novaka u nastavu', ili primjerice poglavlje 4 – 'Popis 10 najvažnijih znanstvenih ili stručnih časopisa za rad organizacije i broj objavljenih radova u njima te objašnjenje'- uklopite u opisni dio poglavlja. To vrijedi i za druga poglavlja, osim ako se prilozi ne odnose na čitave dokumente.  



Poglavlje 2

Na koje nacionalne prioritete se odnosi pitanje u poglavlju: '2.2. Relevantnost institucije unutar sustava znanosti na nacionalnoj razini (i) Ukratko objasnite usklađenost rada institucije s nacionalnim prioritetima'?

Podlogu za tematsko vrednovanje pronašli smo u sljedećim strateškim dokumentima:
-   Znanstvena i tehnologijska politika RH 2006. – 2010.
-   Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. (RH, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova)
-   Strategija vladinih programa 2010. - 2012.
-   Program gospodarskog oporavka (Vlada RH), travanj 2010. godine.

Članovi Nacionalnoga vijeća za znanost donijeli su u listopadu 2005. g. istraživačke prioritete u dugoročnom:
-temeljna istraživanja pokretana znanjem
-zaštita okoliša i gospodarski razvitak krških područja, Jadransko more, obala i otoci
-poljoprivreda; biotehnologija; hrana
-zdravstvo
-infromacijska i komunikacijska tehnologija
-nanoznanost; novi materijali, gradnja i novi proizvodni procesi
-energetika; alternativni i obnovljivi izvori energije; promet i sigurnost
-društvenei humanističke znanosti; hrvatski identitet
-društveno uklapanje, učenje i obrazovanje; doživotno učenje

i u kratkoročnom razdoblju:

-okoliš (Jadransko more, obala i otoci; krška područja)
-zdravlje (hrana; poljoprivreda; biotehnologija; socijalni aspekti zdravlja)
-energija i materijali (alternativni i obnovljivi izvori energije; bio-nanomaterijali)
-hrvatski identitet (hrvatski doprinos kulturi, religiji, umjetnosti i znanosti; hrvatski jezik).

Na 55 sjednici 16. veljače 2010. g. Nacionalno je vijeće za znanost ponovo donijelo sljedeće kratkoročne i srednjoročne prioritete u znanstvenim istraživanjima:
-   Materijali i nanoznanost
-   Zdravlje
-   Hrana, poljoprivreda, ribarstvo i biotehnologija
-   Informacijske i komunikacijske znanosti
-   Okoliš i klimatske promjene
-   Energija
-   Društveno-ekonomske i humanističke znanosti.
(Izvor: http://www.nvz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=73&Itemid=1 )



Prilozi uz poglavlje 2 (Godišnje izvješće rada i djelovanja vaše institucije) treba priložiti samo za posljednju godinu ili svih pet?

Bilo bi poželjno priložiti za čitavo razdoblje vrednovanja, no ako dokumente imate u elektroničkom obliku, slobodno nam ih pošaljite kao zasebne dokumente elektroničkom poštom.



Poglavlje 4


Na koje točno publikacije se odnosi prilog uz poglavlje 4. 'Popis od 5 do 10 najvažnijih publikacija za instituciju i objašnjenje', da li na publikacije znanstvenika instituta ili na najvažnije publikacije općenito u području znanosti?


'Popis od 5 do 10 najvažnijih publikacija za instituciju i objašnjenje' odnosi se na isključivo publikacije vaših znanstvenika. Dok se prilog 'Popis 10 najvažnijih znanstvenih ili stručnih časopisa za rad organizacije i broj objavljenih radova u njima te objašnjenje zbog čega ste baš tih deset časopisa izabrali za najvažnije' odnosi na one časopise koji su za vaše područje istraživanja međunarodno ocjenjeni kao najznačajniji časopisi vašeg polja rada.


Popis znanstvenih, tehnologijskih, razvojnih domaćih projekata i/ili projekata informacijske tehnologije (po ustrojbenim jedinicama, navesti voditelja projekta  - treba li navesti i bilateralne projekte?

Bilateralne projekte u koliko su znanstvenog, tehnologijskog ili razvojnog tipa treba navesti i u tablicama 6.2.1., 7.2.1. (navesti naziv), 7.2.2.(brojčano ubrojiti) te ih navesti kao prilog uz poglavlje 3.


Koja je razlika između usluge, primijenjenog i razvojnog istraživanja?  Što se smatra uslugom? Odnosi li se kategorija usluga samo na komercijalne usluge? Primjerice, kako rangirati istraživanje ili studiju koju naručuju i financiraju Hrvatske ceste od Instituta za arheologiju -  smatramo li takva istraživanja znanstvena (primijenjena) ili usluge?


Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ((Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 i 46/07 - čl. 111b) propisuje kako se znanstvenim istraživanjima smatraju ona izvorna i planirana ispitivanja koja su poduzeta s ciljem stjecanja novih spoznaja i razumijevanja, a uključuju temeljna i primijenjena istraživanja. S druge strane, razvojna istraživanja – namijenjena su industrijskim ili komercijalnim ciljevima, odnosno razvijanju usluge ili proizvoda te se kao takva navode pod usluge a ne znanstvena istraživanja. Naručeni projekti od strane gospodarskog sektora (ili javnog) najčešće od znanstvenih instituta zahtijevaju već gotovu uslugu, poput analize nekog područja prije trasiranja cesta, izrade studije u građevinarstvu, procjene ili zaštite umjetnine il kulturnog dobra i sl. Takva uslužna, odnosno razvojna istraživanja mogu ponekada dovesti do novih spoznaja koje mogu pokrenuti primijenjeno istraživanje, no naručitelji usluga najčešće ne financiraju taj dio istraživanja. Kategorija usluga, dakle, nije isto što i naručena primijenjena istraživanja od strane ne-javnog sektora jer, kako je navedeno, primijenjena istraživanja spadaju u znanstvena te im cilj nije usluga već stečena primijenjena znanja. Primijenjena istraživanja mogu rezultirati u pokretanju razvojnih, odnosno usluga.
Zaključno, s obzirom na različitost instituta, njihova rada i usluga koje nude, odluka o tome gdje se upisuje određeni projekt ostavljena je samom institut da procijeni što je to točno usluga koju nudi te tu odluku i argumentira pri posjeti povjerenstva.


Što se smatra suradnjom sa gospodarstvom?

Suradnja s gospodarstvom svakako je regulirana ugovorima o suradnji ili pak narudžbama za određene usluge koje Vaša institucija nudi na tržištu, odnosno po iniciranoj suradnji. U to spadaju komercijalne aktivnosti, usluge, savjetovanja, suradnja na razvijanju određenih komercijalnih projekata, ekpertize, struče studije naručene od instituta od strane privatnog, odnosno ne-javnog gospodarskog sektora i drugi vidovi suradnje. Naime, za svaki je institut ovaj oblik suradnje drugačiji, primjerice Institut za arheologiju ima znanstvene usluge koje nudi Hrvatskim autocestama prilikom gradnje na arheološkim lokacijama koje smatra suradnjom s gospodarstvom. Ekonomski institut izrađuje stručne studije i analize te nudi usluge savjetovanja. Ona suradnja koja se temelji na komercijalnoj i profesionalnoj ponudi vaše institucije, a odnosi se na djelatnosti izvan znanstveno istraživačkog ugovorenog financiranja od strane javnih ili međunarodnih izvora najčešće se smatra gospodarskom aktivnošću instituta.



Poglavlje 5


Treba li dva puta navoditi sve zaposlenike -  uz 5.1 Organizacijska struktura – pregled svih sastavnih jedinica i njihovih temeljnih uloga (fokus/težište), imena i funkcije svih zaposlenika po ustrojbenim jedinicama i uz 7: (Podaci o broju zaposlenika, po ustrojbenim jedinicama, tehničkim i administrativnim jedinicama i servisima (tablica 7.1); te Popis zaposlenika zaposlenih na određeno, neodređeno te način isplaćivanja plaća (iz projekta ili iz proračuna – bodovanje plaća), staž  na instituciji)?

Pregled u poglavlju 5 i popis u poglavlju 7 pokazuju različite podatke, no svakako možete objedinit u jedinstveni popis, ako će on uključivati podatke obaju poglavlja, poput organizacijske sheme (pogl. 5.) i način financiranja zaposlenika, odnosno druge podatke.



Poglavlje 6


Pitanje vezano uz točku 6.2.  Da li se uz analizu opreme, prostora i materijala mora unositi i strategija potreba u budućem razdoblju ili se analizira isključivo postojeće stanje.

Pod tom točko potrebno je analizirati sadašnje stanje, no i opisati koje su moguće prepreke za rad instituta u budućnosti, u skladu sa strateškim nastojanjima za razvoj vaše institucije. To stoji i u pitanju: 'Koja su aktualna, a koja buduća ograničenja vezana za prostor i opremu (s obzirom na vaša strateška opredjeljenja)?'



Poglavlje 7


Što je to bodovanje plaća?

Radi se o rangiranju radnih mjesta po kompleksnosti, odnosno o koeficijentima.

"Broj kvalifikacija po ustrojbenim jedinicama". Da li se misli samo na postignute akademske titule (dr.sc., mr.sc) ili i na završene posebne edukcije,tečajeve,položene stručne ispite i slično?

Misli se na stečene doktorate i druge visoko-obrazovne sveučilišne diplome.



Tablice


Da li tablice 4.1.(publikacije), 4.3.(Ukupna učinkovitost po znanstveniku i ustrojbenim jedinicama),7.1.(ljudski potencijali) Institut mora ispuniti po Zavodima ili je navedene podatke dostatno upisati samo na razini ustanove? Naime, Institut za jadranske kulture ne spada u rang velikih znanstvenih organizacija (ima ukupno 57 djelatnika).

U svim tablicama gdje se traže podaci po ustrojbenim jedinicama preporučljivo je podatke prezentirati na razini jedinica poput zavoda ili odjela.


Pitanja vezana uz tablicu 4.1. Molim Vas pojašnjenje za rubriku "Pojedinačni doprinos zbornicima radova i drugim zbirnim radovima" u tablici 4.1. Obrasca. Što bi sve ulazilo u navedenu tablicu ?

Pod 'pojedinačni doprinosi zbornicima radova' smatra se: autorstvo i ko-autorstvo poglavlja i članaka (izvornih znanstvenih, preglednih ili stručnih radova) u zbornicima radova, zbornicima sa konferencija, uredničkim knjigama - odnosno monografijama (ako su poglavlja samostalne tekstualne cjeline).

Na koji način se vrednuje broj autora, u slučajevima publikacija koje imaju više autora? Vrednuje li isto kao kod izbora u znanstvena zvanja?

Broj autora po određenoj publikaciji koja ima više autora pri ispunjavanju obrasca za samoanaliza određen je važećim Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 84/05, 138/06), ovisno o područjima znanosti.

Tablica 4.3. Ukupna učinkovitost po znanstveniku i po ustrojbenim jedinicama - uključuju li se vanjski suradnici u ovu tablicu (znanstvenici koji rade na projektima instituta i u sklopu njega objavljuju)?

Vanjski suradnici ne upisuju se u navedenu tablicu, ali svakako se trebaju navesti pod tablicu 7.2.1 Istraživačka aktivnost osoblja i tablice koje slijede – gdje je predviđen stupac i za vanjske suradnike istraživače.

Molimo potvrdu što bi točno značile pojedine kategorije publikacija u *Prilozima uz poglavlje 4.*  (po dosadašnjem iskustvu):
- prva kategorija Monografije bi značila da je netko u Jedinici *autor(i) za cijelo izdanje, bez raznih autora za pojedine dijelove* (primjer su knjige jednog autora koje je sam napisao u cijelosti)
- druga po redu kategorija Pojedinačni doprinosi zbornicima radova i drugim zbirnim radovima (/eng. serials/) bi uključivala *radove u cjelini u zbornicima radova* ili *poglavlja u knjigama* ("drugim zbirnim radovima")
- kategorija Publikacije u recenziranim časopisima bi značila *SVI radovi znanstveni i stručni* bez obzira u kojoj su indeksnoj bazi časopisi (dakle zajedno i CC i SCI i SCOPUS i druge, samo se traži da su bili recenzirani, najčešće od 2 recenzenta)
- kategorija Publikacija u drugim časopisima bi bili *članci u drugim časopisima* koji nemaju recenziju (pr. članci u popularnim časopisima kao Priroda)
- posljednja kategorija Uredništvo (monografije, zbornici radova) znači da je netko *uredio zbornik ili knjigu* *u kojem/kojoj je bilo više autora* radova ili poglavlja. Nema tablice koja u sebi sadrži podatke o radovima koji NISU znanstveni (recimo stručne studije, ekspertize, radovi i izvješća tehničkih projekata i sl.). Je li moguće načiniti pomoćnu tablicu 4.1.A za navedenu vrstu radova i to poslati kao dopunu?


Ako se radio monografiji, odnosno poglavlju u knjizi koja tada sve ko-autore navodi u autorstvu, onda ćete takve publikacije navesti pod monografije. No ako se radi o zborniku kao uredničkoj knjizi koja priloge i doprinose ne objavljuje u naslovu autorstva, onda ćemo ih smatrati zbornicima i navesti pod tu kategoriju. Prilog u knjizi na poziv može biti i jedno i drugo, no najčešće je upravo prilog zborniku, u kojem slučaju autori članka ne ulaze u autorstvo knjige.
Što se tiče publikacija u časopisima, treba navesti sve radove u recenziranim časopisima neovisno o bazi, iako se u opisnom dijelu traži osvrt na Impact factore i citiranost publikacija i časopisa u kojima članovi izdaju. Za ne-recenzirane časopise, mislim da bi ipak trebali biti akademskog tipa, pa na vama je da odredite hoćete li navoditi i časopis Priroda. Treba imati na umu da se evaluira akademski, odnosno znanstveni rad i doprinos u svakom segmentu pisanja samoevaluacije. Isto vrijedi i za vaše zadnje pitanje. Kako će evaluatori zapravo biti strani istraživači i profesori, razlika između znanstvenih i stručnih radova i časopisa za njih bi bila uglavnom nejasna. Ako želite, naravno da možete priložiti tablicu sa stručnim radovima.

Pitanja vezana uz tablicu 4.3.
-Tko se po nomenklaturi sve ubraja u znanstvenike, isključivo doktori znanosti s izborima u zvanje, ili / i znanstveni novaci koji su upisani u bazu podataka znanstvenika i imaju matični broj znanstvenika?


U Tablici 4.3. Ukupna učinkovitost po znanstveniku i po ustrojbenim jedinicama unosimo li tu radove znanstvenika i novaka zajedno? Inače radovi novaka na projektima nigdje ne bi bili zavedeni.

U znanstveno osoblje upisati treba sve znanstvenike koji su upisani u Upisnik te one koji nose titulu doktora znanosti (primjerice strani istraživači nisu nužno upisani u Upisnik ali je jasno da su znanstveno osoblje), ali i znanstvene novake i asistente jer i oni obavljaju znanstveni rad (što je regulirano i njihovim ugovorom).

Ako je znanstvenik u ovome petogodišnjem razdoblju otišao u mirovinu, njegove ili njene radove zbrajamo samo do godine u kojoj je još radio, bez obzira što je i dalje ostao na projektu i znanstveno aktivan? Naime, u institutu postoji kategorija 'zaslužnog znanstvenika', najčešće akademika koji sudjeluje u radu na projektu. Zaslužni znanstvenici mogu biti i voditelji projekta. Možemo li njegove ili njene radove tada zbrajati?

Doprinos zaslužnih znanstvenika treba se ubrojiti u ostala postignuća znanstvene organizacije. Iako su zaslužni znanstvenici zapravo umirovljeni, statutom ili pravilnikom koji se temelji na statutu neke znanstvene organizacije ili visokoobrazovne ustanove dodjeljuje im se počasno zvanje s kojim sudjeluju u znanstvenim projektima i vođenju znanstvenih projekata i programa; koriste prostor i znanstvenu opremu; objavljuju rezultate svoga znanstvenog rada; sudjeluju u radu znanstvenih i stručnih tijela; obavljaju mentorstva znanstvenim novacima i dužni su rezultate svog rada dati na korištenje instituciji koja im je dala počasno zvanje. Zaslužni znanstvenik koji sudjeluje u znanstvenim projektima može primati naknadu za svoj rad.

Pitanja vezana uz tablicu 6.1.
U tablicama pod 6.1. (Struktura financijskog poslovanja) posljednja su dva su stupca označena kao "N-2" odnosno "N-1" kalendarska godina. S obzirom da se u upitnik unose podaci za posljednjih 5 godina, molimo pojašnjenje navedenih oznaka.


N-1 i N-2 odnose se na prethodnu godinu i onu prije nje, odnosno na razdoblje na koje se ova evaluacija odnosni, zadnjih 5 godina – isključujući tekuću godinu. Jednostavnije, podatke treba navesti za 2006., 2007., 2008., 2009.

Pitanja vezana uz tablicu 7.1.
Treba li u tablici 7.1 LJudski potencijali točno pisati na koga se brojke odnose (kako, u bilješkama?) ili samo unositi brojeve?


Treba unositi brojčano, odnosno omjere ili prosjeke, a ne imena

Omjer znanstvenog i neznanstvenog osoblja: je li stručni suradnici, novaci ulaze u znanstveno ili neznanstveno osoblje?

Stručni suradnici ne ulaze u znanstveno osoblje, dok znanstveni novaci ulaze.

Administrativno osoblje po projektima -u Institutu administrativno osoblje radi za sve projekte-može li se broj administrativnog osoblja staviti samo u stavci ukupnog broja angažiranih na projektu za određenu godinu? Isto tako tehničari i laboranti.

Administrativno osoblje  - ako administrativno i tehničko osoblje radi za sve projekte - možete broj administrativnog osoblja, tehničara i laboranata staviti samo u stavci ukupnog broja, iako se predviđeni stupac odnosi na stručno osoblje koje je zaposleno ili se financira direktno na projektima, odnosno isključivo radi na određenom projektu. No, činjenica jest najčešće da stručno i administrativno osoblje radi podjednako na podržavanju svih projekata instituta. Pod stručne suradnike se doduše misli na one suradnike ne-znanstvenog kadra koji direktno sudjeluju u znanstvenom radu.

Vanjski suradnici – odnosi li se ta kategorija i na strane istraživače koji gostuju?
Vanjski suradnici u statusu istraživača- odnose se i na domaće i na strane, jer u drugim tablicama postoje načini za iskazivanjem podataka o posjetu i suradnji s inozemnim istraživačima, pa je ovdje to nepotrebno. No uvijek možete napisati s koje institucije dolaze, ako mislite da će to unaprijediti Vašu samo-analizu.

S kojim mjesecom zaključiti broj zaposlenih?

Na pitanje s kojim mjesecom zaključiti broj zaposlenih u toj godini, ostavljamo Vama da odlučite, no cilj je iskazati podatke o osoblju na određenom projektu, pa ako su određeni znanstvenici sudjelovali veći dio godine na određenom projektu ili programu, pretpostavlja se da ćete ih navesti u podacima.

Pitanja vezana uz tablicu 7.2.
U tablici 7.2.1.Istraživačka aktivnost osoblja, unose li se samo znanstveni projekti financirani od strane MZOŠ ili se unose svi projekti nabrojani u tablici 6.2.1. po izvorima finaciranja? (tehnologijski, međunarodni, eu fondovi, privatni sektor, proračun lokalnih jedinica,druga ministarstva..)


U tablicu možete upisati projekt u onu godinu kada je on otpočeo te u one godine u kojima je on trajao. U ukupnom zbroju nećete ih navoditi više od jednom. S obzirom da programi, a i projekti najčešće traju više godina, oni će se dakle ponavljati iz godine u godinu, ovisno trajanju. Bit će vidljivo da se radi o istom projektu. Također u tablicu možete upisati i tehnologijske projekte, s napomenom koja su vrsta projekta (znanstveni, tehnologijski, dr.).

« Zadnja izmjena: 17 Studeni, 2010, 13:42:09 pm Marina Matešić » Evidentirano
SnjezanaI
korisnik
*
Postova: 1


Profil Email
« Odgovor #1 : 11 Listopad, 2010, 11:52:31 am »

Komentar i pitanje vezano uz Tablicu 4.3 stupac "Broj publikacija u recenziranim časopisima po znanstveniku".
1. Umjesto "Broj publikacija" mislim da bi bilo ispravnije napisati "Broj radova ili članaka" jer časopis je publikacija.

2. Lijepo molimo pojasnjenje kako navesti taj broj. Je li to prosjek? Primjerice:
4 znanstvenika obajvila su ukupno 18 radova. Ako se 18 podijeli sa 4 dobije se 4,5 radova. Ili ako od ukupno dva znanstvenika jedan objavi 8 radova, a drugi niti jedan, u prosjeku je svaki obajvio po 3,5 radova.
Lijepo molimo pojasnjenje  izahvaljujemo na suradnji.

« Zadnja izmjena: 17 Studeni, 2010, 12:49:21 pm Marina Matešić » Evidentirano
Kristina Ferara
korisnik
*
Postova: 4


Profil Email
« Odgovor #2 : 13 Listopad, 2010, 11:17:14 am »

Tablica 4.3. Ukupna ucinkovitost po znanstveniku i po ustrojbenim jedinicama je skupna za cijelu instituciju, a odnosi se na osobe na znanstvenim radnim mjestima. U koloni "Broj publikacija u recenziranim casopisima po znanstveniku" trazi se indeks tj. prosjecan broj radova u recenziranim casopisima po znanstveniku, a u sljedecoj "Ukupan broj publikacija po znanstveniku" prosjecan broj radova po znanstveniku svih vrsta (ukljucuje i radove iz prethodne kolone).
Evidentirano
Marina Matešić
Global Moderator
Full Member
*****
Postova: 43


Profil Email
« Odgovor #3 : 17 Studeni, 2010, 12:25:03 pm »

U tocci 4.3 (iii) koja se odnosi na sudjelovanje u radu radnih skupina i sl. upisuje i to što netko recenzent za  znanstvene projekte i znanstvene casopise? Da li se pod pocasnim duznostima i funkcijama smatra i clanstvo u akademijama (HAZU, Medicinska akademija, Tehnicka i sl.)?

Točka 4.3. (iii) odnosi se na sudjelovanje znanstvenika/zaposlenika u donošenju javnih politika RH. Kako javne politike (koje donose Sabor, vlada i ministarstva) nastaju najčešće u suradnji sa strukom i akademskom zajednicom u pogledu prikupljanja stručnih mišljenja i metoda te izrade pravnih regulativa, pitanje se odnosi na sudjelovanje vaših zaposlenika u tim procesima stručne potpore donošenju/izradi javnih politika - bilo u obliku sudjelovanja u povjerenstvima ili drugim tijelima, bilo osobnim ili angažmanom čitavog instituta, a koje rezultira prepoznatljivom javnom politikom, zakonom, pravnom regulativom ili praksom. Sudjelovanje u recenziranju ne bi se uklapalo u ovo pitanje.

Pod počasnim dužnostima svakako se smatra članstvo u HAZU-u ali i druge počasne dužnosti i funkcije koje su dodijeljene, a za koje smatrate da su rezultat ugleda i izvrsnosti vaših znanstvenika.

Evidentirano
 Str: [1] Gore Ispis 
AZVO QA forum | Područja | Tematsko vrednovanje | Tematsko vrednovanje javnih znanstvenih instituta | Topic: FAQ - samoanaliza_OPĆENITO « natrag naprijed »
Skoči na:  


Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.1 | SMF © 2006, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!