Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Jeste li propustili aktivacijsku email poruku?
15 Prosinac, 2019, 15:04:56 pm
Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
Novosti:

Prikaži postove

Ova sekcija vam omogućuje pregled svih postova koje je objavio ovaj član. Napomena: možete vidjeti postove samo iz rubrika kojima trenutno imate pravo pristupa.

Poruke - Marina Matešić

Pages: 1 2 [3]
31
Poštovani,
podaci u obrascima neće se uspoređivati među institutima. Svaki institut prolazi individualnu reakreditaciju koja završava individualnim završnim izvješćem.

Što se tiče podataka u tablici 3.1., i definicije znanstvenika, ona je utemeljena na sljedećim zakonskim odrednicama:
'Znanstvenim radom u smislu ovoga Zakona bave se znanstvenici na sveučilištima i institutima i drugim znanstvenim organizacijama kao i osobe izabrane na suradnička radna mjesta u tim organizacijama, te drugi znanstvenici koji su ispunili uvjete za obavljanje znanstvene djelatnosti u skladu s ovim Zakonom.' (čl. 21 ZZDVO). Nadalje, ‘znanstvenik’ je definiran člankom 31. ZZDVO kao osoba izabrana u odgovarajuće znanstveno zvanje i upisana u Upisnik znanstvenika dok se člankom 39 definiraju radna mjesta na kojima se obavlja znanstveni rad:
(1) Znanstvena radna mjesta u znanstvenim organizacijama su znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik.
(2) Suradnička radna mjesta u znanstvenim organizacijama su asistent i viši asistent.

Pravilnik  o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (83/10) nadalje definira da su znanstvenici oni zaposlenici izabrani u znanstveno zvanje ili s odgovarajućim brojem radova potrebnih za izbor u zvanje (čl. 2.)
Tome još možemo pridodati i nekoliko tumačenja Ministarstva za znanost, obrazovanje i sport. Prema svemu navedenom, Obrazac u poglavlju 3 definira znanstvenike kao zaposlenike (istraživači) s doktoratom, na znanstvenim radnim mjestima u stalnom radnom odnosu i u punom radnom vremenu te izabrani u znanstveno zvanje. Pri tom napominjemo, ako asistenti na vašoj instituciji zadovoljavaju ove uvjete (primjerice imaju doktorat, odnosno dovoljan broj radova za izbor u zvanje ili su već izabrani u zvanje), mislimo da biste iz trebali ubrojiti u znanstveni kadar i prema postojećiim zakonima i prema činjenici da se oni prvenstveno bave znanošću.

Konačno, omjer može svaki čitatelj samoanalize dobiti uspoređujući prijašnje unose, primjerice birajući hoće li uzeti u obzir samo znanstvenike u zvanjima ili pribrajajući im i asistente i novake.
Zahvaljujemo na pitanju i opasci.




32
U tablici 3.1. pod 'Omjer znanstvenog i neznanstvenog osoblja' - pod neznanstveno osoblje misli se na svo osoblje koje nije znanstveno. Znanstveno osoblje definirano je u samom uvodu u poglavlje 3 (znanstvenici s doktoratom zaposleni na znanstvena radna mjesta: znanstveni suradnik, viši znanstvenik suradnik, znanstveni savjetnik, asistent  s doktoratom i viši asistent s doktoratom). Dakle, neznanstveno osoblje jest svo neistraživačko osoblje, ali i i novaci bez doktorata.


U tablici 3.2. - vežeće znanstveno* osoblje znači trenutno stanje (2013).


33
1. U tablici 3.1. treba popuniti podacima za trenutno stanje (2013), kako bi se vidjela trenutna slika Vašeg instituta.  U slučaju da institut kroz čitavu samoanalizu želi prikazati podatke i za svoje odjele, onda istu tablicu može koristiti i za prikaz podataka po odjelima.

2. Zvjezdica (*) iza riječi znanstvenik odnosi se na uputu u zagradama ispod samog naslova poglavlja, a definira što se u Obrascu podrazumijeva pod pojmom znanstvenik. Dakle, „znanstvenik“ se odnosi samo na zaposlenike na znanstvenim radnim mjestima u znanstvenom zvanju. 

3. Znanstveni suradnik pod tom kategorijom odnosni se na stalno zaposlene znanstvenike u zvanju i na znanstvenom radnom mjestu znanstvenog suradnika. Dakle, u ovu tablicu novake treba unositi pod ‘znanstveni novaci s doktoratom’, odnosno ‘znanstveni novaci bez doktorate, doktorandi’.

4. Molimo, ako smatrate potrebnim, nadopunite tablicu sa stupcem za A2 radove.

5. U Web of Science postoji Conference Proceedings Citation Index, dok se u Scopusu  automatski indeksiraju, kao i druge publikacije, konferencijski radovi. No, nisu sve discipline podjednako zastupljene u ovim bazama, pa predlažemo da za tu kategoriju radova navedete samo brojčane podatke, odnosno razvrstate ih prema jeziku radova.

6. Pod svim kategorijama treba navesti samo znanstvene radove (prikaze i recenzije možete, ako smatrate potrebnim, dodati kao posebnu kategoriju). Što se tiče radova u A1/A2 klasifikaciji, radove treba klasificirati prema ‘starom’ Pravilniku, jer je on vrijedio u vrednovanom razdoblju.  Spominjane ‘međunarodne’ radove slobodno možete upisati u neku od prethodnih kategorija ili u kategoriju ‘druga relevantna baza’, ili, ako smatrate potrebnim, nadodajte još jedan stupac kojeg definirajte prema vlastitom izboru.

7. Bitno je da u tablici brojčano pod ‘Ukupan broja radova’ bude naveden broj radova koji je u toj godini nastao na institutu. Taj broj trebao bi biti zbroj prvog i drugog stupca, kako i sami navodite, dok su drugi stupci dodatna diversifikacija, odnosno udjeli u ukupnom broju. Također ste u pravu, u stupce 3, 4, 5, 6, treba prikazati sve radove indeksirane, odnosno izdane u časopisima koji su u WoS-u, Scopusu, A1/A2, i druga relevantna baza, bez obzira javljaju li se u dvije baze istovremeno. 

8. Pod ‘samo sudjelovanje’  podrazumijeva se prisutnost na konferencijama bez izlaganja.

9. Svrha ovog stupca je prokazati omjer broja kolegija i broja svih znanstvenika/novaka zaposlenih na instituciji.

10. Radove zaposlenika u novačkom statusu pribrojite tablici za novake, a one nastale nakon novačkog statusa tablici za znanstvenike. Svjesni smo rigidnosti ovakve podjele, ali jedino na ovaj način možemo analizirati podatke produktivnosti ovih dviju kategorija.

34
Reakreditacija javnih znanstvenih instituta / Odg: Samoanaliza - izrada
« on: 02 Travanj, 2013, 14:25:20 pm »
Koji je rok za popunjavanje podataka u samoanalizi?

Podaci u Obrascu za izradu samoanalize koje popunjava institut trebaju se odnositi na VREDNOVANO RAZDOBLJE, odnosno na prethodnih 5 godina, uključujući posljednju završenu godinu. U slučaju ovog ciklusa reakreditacije, vrednovano razdoblje je: 2008-1012, osim ako drugačiije nije navedeno u samim uputama (ponegdje se u Obrascu traže podaci samo za važeću godinu, odnosno za trenutno stanje). Ista uputa stoji na prvoj stranici Obrasca, odnosno detaljnije upute o vrednovanom razdoblju (2008-2012) mogu se pronaći uz same tablice i pitanja.




35
Reakreditacija javnih znanstvenih instituta / Samoanaliza - izrada
« on: 02 Travanj, 2013, 12:36:48 pm »
Ovdje, molimo, postavite pitanja vezana uz izradu samoanalize, odnosno konkretna pitanja o poglavljima, potpoglavljima, točkama, tablicama, pitanjima i uputama za ispunjavanje samoanalize.

36
Institut u roku od 90 dana od zaprimanja obavijesti o započinjanju reakreditacije, ili duže ako je tako predviđeno obavješću o pokretanju reakreditacije, izrađuje dokument samoanalize prema uputama za izradu samoanalize znanstvenih organizacija koje je izradila Agencija, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom. Samoanaliza instituta dokument je kojim se institut predstavlja i samovrednuje, ukazujući na svoje vanjske ishode i dostignuća ali i prijetnje svomu razvitku i znanstvenom radu.

Za istinitost podataka u samoanalizi odgovara čelnik/ica instituta.

Izrađenu samoanalizu treba usvojiti nadležno tijelo (Upravno vijeće) vrednovanog instituta.

Samoanalizu institut dostavlja u pisanom i elektroničkom obliku (na CD-u) na hrvatskom i engleskom jeziku Agenciji koja provjerava cjelokupnost dokumentacije i prema potrebi traži njezine izmjene i/ili dopune.

U slučaju da institut ne dostavi u predviđenom roku samoanalizu ili se iz postupanja instituta može zaključiti da ometa provođenje postupka reakreditacije, Agencija će, uz prethodno mišljenje Akreditacijskog savjeta, donijeti preporuku kojom preporučuje ministru nadležnom za znanost i visoko obrazovanje uskratu dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti.

37

Postupak reakreditacije  javnih znanstvenih instituta - hodogram

1.Donošenje plana reakreditacije

2.Imenovanje stručnog povjerenstva

3.Dostavljanje samoanalize

4.Preliminarno izvješće i edukacija stručnog povjerenstva

5.Posjet

6.Izvješće

7.Mišljenje Akreditacijskog savjeta

8.Prigovor instituta

9.Akreditacijska preporuka Agencije

10.Odluka ministra

11.Naknadno praćenje (Follow-up)


38
Kakav je postupak nakon posjeta stručnog povjerenstva institutu te koji su sljedeći koraci za naš institut?

Nakon odrađenog posjeta znanstvenom institutu, stručno povjerenstvo dužno je izraditi i dostaviti agenciji svoju prosudbu u obliku izvješća temeljem dokumenata prikupljenih od strane instituta te razgovora tijekom posjeta.  Povjerenstvo izrađuje i preporuke za poboljšanje na razini čitavog znanstvenog područja, odnosno za sve javne institute upisane u upisnik pod određenim područjem znanosti. Nakon primitka završnih izvješća, odobrenih od strane svih članova povjerenstva, agencija će izvješća proslijediti institutima na očitovanje.

Koraci:
________________________________________
Očitovanje institucija

Izvješće se šalje vrednovanoj instituciji koja se na njega može očitovati u roku od 20 dana. Očitovanje institucije priložit će se uz izvješće stručnog povjerenstva kao dio završnog izvješća.
U ovom postupku tematskog vrednovanja javnih znanstvenih instituta predviđamo primitak konačnih verzija izvješća stručnih povjerenstava do kraja lipnja 2011. Instituti će se tada moći očitovati u periodu dužem od predviđenog samim postupkom zbog ljetnih praznika i godišnjih odmora. Agencija će o konačnom datumu za slanje očitovanja obavijestiti institute no institutima će se zasigurno ostaviti dovoljno vremena da tijekom ljeta i početka slijedeće akademske godine (početak rujna) izrade te usuglase svoja očitovanja unutar svojih instituta i njegovih članova.
________________________________________
Završno izvješće


Završno izvješće u ovom postupku koje se sastoji od 5 područnih izvješća i očitovanja institucija (ukoliko ga institucija dostavi), AZVO prosljeđuje Akreditacijskom savjetu, Nacionalnom vijeću za znanost te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa (po potrebi i Vladinim i Saborskim odborima zaduženima za znanost i tehnologijski razvoj) te objavljuju na mrežnim stranicama Agencije.

U slučaju negativne ocjene Agencija može pokrenuti postupak reakreditacije po službenoj dužnosti ili na prijedlog ministra.





39
Kakav je postupak nakon predaje samoanalize te koji su sljedeći koraci za naš institut?

Sljedeći je korak: 2. Odabir članova povjerenstva za vrednovanje - u tijeku.

- odabire ih i Akreditacijski savjet Agencije  
- za sve organizacije u jednom znanstvenom području odabire se jedno povjerenstvo (5 područja).

Sastav Povjerenstva:
- jedan znanstvenik iz područja vrednovanja –znanstvenik iz inozemstva
- jedan znanstvenika s iskustvom u upravljanu znanstvenom organizacijom – znanstvenik iz inozemstva
- predstavnik Nacionalnog vijeća za znanost
- predstavnik Agencije za znanost i visoko obrazovanje – koordinator (bez prava glasa)

Vaš institut bit će obavješten o sastavu povjerenstva, kako bi se izbjegla svaka mogućnost sukoba interesa.

Korak 3. Vrednovanje izvješća o samoanalizi koje su pripremile znanstvene organizacije -  provode članovi Povjerenstva

Korak 4. Posjet institucijama


Više: http://www.azvo.hr/hr/tematsko-vrednovanje-javnih-znanstvenih-instituta

40
Kako se obrazac predaje Agenciji, u PDFu ili Wordu, e-mailom ili poštom? Možemo li staviti svoj logo na dokument samoanalize?

Obrazac sa svim prilozima svakako treba poslati poštom kao papirnatu verziju (potpisanu od čelnika/ice instituta) zajedno s CD/DVDom na kojem je sva dokumentacija u elektroničkom obliku. Također možete obrazac poslati i e-mailom (posebice ako je skeniran ili prebačen u PDF). Elektronički format dokumenta može biti ili Word ili PDF verzija, kako vi odlučite.  Konačno, možete staviti svoj logo na obrazac, ako to želite.

41
Treba li priloge prevoditi?

Prevoditi treba samo obrazac. Ako dodatne priloge imate prevedene, priložite i englesku verziju.

Je li svaki prilog uz pojedine točke poseban dokument ili je dio opisnog obrasca?

Obrazac je samo predložak koji ima namjeru pomoći instituciji da se predstavi (u relativno kratkoj formi). Ostavljeno je na izbor institutima da obrazac prilagode svojim osobitostima pa prilozi poput popisa i opisa koji se traže na kraju svakoj poglavlja također samo su upute za jasniju samo-prezentaciju.
Tablice se ne smatraju prilozima jer su sastavni dio obrasca.
Prevoditi na engleski treba samo obrazac, dok priloge poput dokumenata ne treba prevoditi (pod priloge smatramo izvješća, statut i druge pravno razvojne akte, a u određenom slučaju svakako priložite i izvješće o prošlom vrednovanju).

Svugdje gdje je to moguće, priloge koji se traže u obliku popisa priložite samom tekstu poglavlja.
Primjerice, podatke koji se nalaze uz poglavlje 3 –'Uključenost znanstvenih novaka u nastavu', ili primjerice poglavlje 4 – 'Popis 10 najvažnijih znanstvenih ili stručnih časopisa za rad organizacije i broj objavljenih radova u njima te objašnjenje'- uklopite u opisni dio poglavlja. To vrijedi i za druga poglavlja, osim ako se prilozi ne odnose na čitave dokumente.  

42
Da li sadržaj i tablicama treba prevoditi na engleski jezik kao npr: naziv projekata.

Sadržaj koji ste spomenuli  treba prevoditi na engleski jer će članovi stručnog povjerenstva svakako željeti znati koje projekte i koja područja vaš institut obrađuje. Radove, knjige i dr. publikacije s druge strane ne trebate prevoditi (osim ako nisu službeno objavljeni i prijevodi).

43
U tocci 4.3 (iii) koja se odnosi na sudjelovanje u radu radnih skupina i sl. upisuje i to što netko recenzent za  znanstvene projekte i znanstvene casopise? Da li se pod pocasnim duznostima i funkcijama smatra i clanstvo u akademijama (HAZU, Medicinska akademija, Tehnicka i sl.)?

Točka 4.3. (iii) odnosi se na sudjelovanje znanstvenika/zaposlenika u donošenju javnih politika RH. Kako javne politike (koje donose Sabor, vlada i ministarstva) nastaju najčešće u suradnji sa strukom i akademskom zajednicom u pogledu prikupljanja stručnih mišljenja i metoda te izrade pravnih regulativa, pitanje se odnosi na sudjelovanje vaših zaposlenika u tim procesima stručne potpore donošenju/izradi javnih politika - bilo u obliku sudjelovanja u povjerenstvima ili drugim tijelima, bilo osobnim ili angažmanom čitavog instituta, a koje rezultira prepoznatljivom javnom politikom, zakonom, pravnom regulativom ili praksom. Sudjelovanje u recenziranju ne bi se uklapalo u ovo pitanje.

Pod počasnim dužnostima svakako se smatra članstvo u HAZU-u ali i druge počasne dužnosti i funkcije koje su dodijeljene, a za koje smatrate da su rezultat ugleda i izvrsnosti vaših znanstvenika.


Pages: 1 2 [3]


Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.1 | SMF © 2006, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!